Program

25.7. Subota

Vožnja Zagreb – Crni Vrh, Srbija

Polazak iz Zagreba u 7:00 ujutro. Slijedi cjelodnevna vožnja do naselja Crni Vrh u parku prirode Stara planina. Smještaj u apartmanima u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Noćenje.

26.7. Nedjelja

Uspon na Midžor 2.169m, Srbija (cca. 16.5km, 700m+)

Rano ustajanje i uspon na Midžor, najviši vrh Stare planine i Srbije. Naša prva planinarska etapa započinje na Babinom zubu, a vodi nas preko travnatih livada do vrha obilježenog betonskim stupom koji ujedno označava granicu između Srbije i Bugarske. Stara planina i Midžor kao njezin najviši vrh čine prirodnu granicu između dviju zemalja. S vrha se pruža spektakularan pogled na planine jugoistočne Srbije i Bugarske. Nakon uspona slijedi vožnja prema Strezimiru, gdje ćemo započeti sutrašnji uspon. Smještaj u mjestu Rostuša u apartmanima u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama sa zajedničkim kupaonicama gdje ćemo biti smješteni dvije noći. Noćenje.

Zanimljivost! Stara planina je planinski masiv u sjevernom dijelu Balkanskog poluotoka, koji se najvećim dijelom nalazi u Bugarskoj, gdje je poznata i pod turskim imenom Balkan – po kojem je cijeli poluotok dobio ime.

27.7. Ponedjeljak

Uspon na Golem Korab 2.764m, Makedonija (cca.18.5km, 1500m+)

Rano ustajanje i vožnja prema karauli Strezimir, odakle započinjemo uspon na Golem Korab, najviši vrh Sjeverne Makedonije. Staza nas najprije vodi kroz bukovu šumu, a zatim preko proplanaka, livada, planinskih pašnjaka i grebena sve do samog vrha. Nakon uspona slijedi povratak u smještaj u mjestu Rostuša i noćenje.

Zanimljivost! Golem Korab (na makedonskom) ili Maja e Korabit (na albanskom), s nadmorskom visinom od 2.764 metra, najviši je vrh planine Korab. Smješten je na granici između Sjeverne Makedonije i Albanije, što ga čini najvišim vrhom obje države.

28.7. Utorak

Vožnja prema mjestu Vusanje u Crnoj Gori

Nakon ustajanja slijedi cjelodnevna vožnja s usputnim stajanjima prema mjestu Vusanje u Crnoj Gori. Po dolasku u Vusanje, smještaj u bungalovima sa zajedničkim kupaonicama. Noćenje.

29.7. Srijeda

Uspon na Zla Kolata 2.534m, Crna Gora (cca. 20.5km, 1500m+)

Rano ustajanje i uspon na Zlu Kolatu, najviši vrh Crne Gore. Uspon započinjemo iz sela Vusanje. Ovo će biti najzahtjevniji uspon dosad na našem putovanju – iako tehnički spada u T1 kategoriju, krški teren i visinska razlika od preko 1.400 metara čine ga kondicijski vrlo zahtjevnim. Pogledi s vrha su izuzetno lijepi, s vidikom na najviše vrhove Prokletija. Nakon uspona slijedi vožnja prema Tjentištu u Bosni i Hercegovini. Smještaj u Tjentištu u apartmanima u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama gdje ćemo biti smješteni dvije noći. Noćenje.

Zanimljivost! Iako se tradicionalno Bobotov kuk, sa službenom nadmorskom visinom od 2.522 m, često navodi kao najviši vrh Crne Gore, to nije posve točno. U Crnoj Gori postoje tri vrha viša od Bobotovog kuka: Zla Kolata (2.534 m), Dobra Kolata (Kollata e Mirë, 2.526 m) i Maja e Rosit (2.524 m). Zla Kolata (albanski: Kollata e Keqe) nalazi se u masivu Prokletija i predstavlja najvišu točku nadmorske visine u Crnoj Gori.

30.7. Četvrtak

Uspon na Maglić 2.386m, Bosna i Hercegovina (cca. 14km, 1500m+)

Ustajanje i polazak! Vozimo se od Tjentišta do visoravni Prijevor (lokalnim prijevoznim sredstvima), odakle kreće naš uspon na Maglić, najviši vrh Bosne i Hercegovine. Uspon je kratak, ali strm, kroz krški teren, a na nekim dijelovima staza je osigurana sajlama za dodatnu sigurnost. S vrha nas očekuje spektakularan pogled na dolinu Sutjeske, planinu Zelengoru, prostranstva prašume Perućice, masiv Volujak te Trnovačko jezero – pravo čudo prirode! Nakon pauze spuštamo se do Trnovačkog jezera za koje se pretpostavlja da je ledenjačkog porijekla, te nastavak uspona prema visoravni Prijevor, čime završavamo pješački dio naše kružne ture po Magliću. Povratak kombijem do smještaja u Tjentištu i zasluženo noćenje.

Zanimljivost! Maglić je često obavijen oblacima ili maglom, osobito u jutarnjim satima, što mu je i donijelo ime.

31.7. Petak

Vožnja prema Hrvatskoj

Nakon ustajanja slijedi vožnja s usputnim stajanjima prema Hrvatskoj. Smještaj u Drnišu u kućama za odmor u dvokrevetnm sobama sa zajedničkim kupaonicama i noćenje.

1.8. Subota

Uspon na Sinjal 1.831m, Hrvatska (cca. 17.5km, cca. 1350m+)

Rano ustajanje i vožnja kombijem prema selu Glavaš, odakle započinjemo uspon na Sinjal, najviši vrh Hrvatske. Staza nas vodi kroz krški teren, karakterističan za planine Dalmatinske zagore i širu okolicu. S vrha se pruža širok pogled na Troglav, Perućko jezero, Kozjak, Svilaju i Prominu. Uspon na najviši vrh Hrvatske za mnoge hrvatske planinare predstavlja „obavezno“ životno iskustvo. Nakon silaska slijedi vožnja prema Karlovcu gdje smo smješteni u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Noćenje.

Zanimljivost! Dinara je planina koja se proteže duž granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, čime tvori prirodnu granicu između dviju država. Dugačka je 84 kilometra, što je čini drugom najdužom planinom Dinarskog gorja, odmah nakon Velebita. Najviši vrh masiva Dinare je Troglav (1.913 m), koji se nalazi u Bosni i Hercegovini, dok je drugi po visini – Sinjal (1.831 m) – najviši vrh Republike Hrvatske. Iako se u Registru geografskih imena službeno vodi kao Dinara, u zemljopisnim kartama i publikacijama često se koristi i stariji naziv – Sinjal.

2.8. Nedjelja

Uspon do Vodnikovog doma, Slovenija (cca. 9km, cca. 730m+)

Ustajanje i vožnja do Rudnog polja (Slovenija), odakle započinjemo uspon prema Vodnikovom domu na Velom polju (1.820 m). Staza nas u početku vodi kroz šumu, a zatim izlazi na čistinu, nakon koje slijedi uspon na Studorski prijevoj, s kojeg se pružaju predivni vidici. Dalje nastavljamo prema Vodnikovom domu, prolazeći dijelove staze na kojima naizmjenično dobivamo i gubimo na visini. Noćenje u planinarskom domu u zajedničkoj višekrevetnoj sobi.

3.8. Ponedjeljak

Uspon na Triglav 2.864m, Slovenija (cca. 10.5km, 1150m+)

Ustajanje i uspon na Triglav, najviši vrh Slovenije i bivše Jugoslavije. To je zadnji vrh na koji ćemo se popeti u našoj epskoj balkanskoj avanturi. Sam uspon vodi nas kroz tipični alpski svijet, gdje se izmjenjuju predivne alpske livade, sipar i surovi kameni teren. Na našem završnom usponu, prelazeći greben, uživamo u spektakularnim pogledima na Julijske Alpe, ali i u samom pogledu na mitski Triglav.
Nakon uspona slijedi povratak u Vodnikov dom i zasluženo opuštanje, nakon što, nadamo se, uspješno ispenjemo svih šest vrhova tijekom jedanaestodnevne balkanske avanture. Noćenje u planinarskom domu.

Zanimljivost! Prvi zabilježeni uspon na Triglav dogodio se 26. kolovoza 1778. godine. Četiri planinara iz Bohinja popela su se na vrh planine, a njihov uspon sponzorirao je mecena Žiga Zois, koji se nadao da će naći novo nalazište rude.

4.8. Utorak

Spuštanje Vodnikov dom – Rudno polje (cca. 9km, 150m+) i povratak u Zagreb

Ustajanje, spuštanje do Rudnog polja i povratak prema Zagrebu. Na povratku je moguća posjeta Bohinjskom ili Bledskom jezeru, ukoliko budemo imali dovoljno snage i volje.